Godišnji odmor u Švedskoj: 25 dana za upućene radnike

Prema švedskom Zakonu o upućivanju radnika (lag om utstationering av arbetstagare), strani poslodavci moraju na radnike upućene u Švedsku primjenjivati odredbe švedskog Zakona o godišnjem odmoru (Semesterlagen). Zakonski minimum iznosi 25 radnih dana odmora u godini.

Pravo na 25 dana godišnjeg odmora vrijedi za sve zaposlenike, neovisno o vrsti zaposlenja, rasporedu radnog vremena ili trajanju radnog odnosa.

U Švedskoj za godišnji odmor vrijedi poseban kalendarski ciklus. Godina korištenja odmora (semesterår) traje od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine. Plaćeni dani godišnjeg odmora ostvaruju se tijekom godine stjecanja prava (intjänandeår). To razdoblje traje od 1. travnja do 31. ožujka neposredno prije godine korištenja odmora.

Tijekom godine stjecanja prava zaposlenici kontinuirano ostvaruju dane plaćenog godišnjeg odmora, i to približno 2,08 radnih dana za svaki mjesec zaposlenja.

Zaposlenik koji nije stekao dovoljno dana plaćenog godišnjeg odmora i dalje ima pravo na neplaćeni godišnji odmor (obetald semester). Time mu je omogućeno korištenje ukupno 25 dana.

Za kratkotrajna upućivanja predviđene su određene iznimke. Ako angažman traje najviše osam dana, poslodavac nije dužan primjenjivati švedski Zakon o godišnjem odmoru. To vrijedi samo za početnu montažu ili ugradnju koju obavljaju specijalizirani radnici na temelju ugovora o isporuci proizvoda.

Osmodnevno izuzeće ne primjenjuje se na građevinske radove. Poslovi povezani s gradnjom, opremanjem, obnovom ili rušenjem zahtijevaju potpuno poštovanje odredbi zakona Semesterlagen od prvog dana.

Za upućivanja u trajanju od najviše tri mjeseca poslodavac i radnik mogu dogovoriti odricanje od prava na korištenje godišnjeg odmora. U tom slučaju zaposleniku se umjesto slobodnih dana mora isplatiti naknada za neiskorišteni godišnji odmor (semesterersättning).

Na temelju zakona Semesterlagen, zaposlenici imaju pravo na korištenje najmanje četiri uzastopna tjedna godišnjeg odmora tijekom ljetnog razdoblja od lipnja do kolovoza. U slučaju neslaganja, poslodavac ima pravo konačno odrediti termin tog glavnog ljetnog odmora. Tu odluku mora planirati i dokumentirati dovoljno unaprijed.

Određene odsutnosti s rada prema zakonu se uračunavaju u razdoblje za stjecanje prava na plaćeni godišnji odmor. Zaposlenici nastavljaju ostvarivati plaćene dane odmora tijekom bolovanja (do 180 dana godišnje), roditeljskog dopusta (do 120 dana, odnosno 180 dana za samohrane roditelje) i dopusta zbog trudnoće.

Ako zaposlenik oboli tijekom planiranog godišnjeg odmora, ima pravo prekinuti njegovo korištenje i otvoriti bolovanje. Poslodavac može zatražiti liječničku potvrdu.

Prema pravilima o prijenosu iz Zakona o godišnjem odmoru, zaposlenici moraju tijekom godine korištenja odmora iskoristiti najmanje 20 od pripadajućih 25 dana. U sljedeće se godine mogu prenijeti samo dani koji prelaze prvih 20. Tako se svake godine može sačuvati najviše 5 dana za korištenje u razdoblju do pet godina.

Dani neplaćenog godišnjeg odmora ni u kojem se slučaju ne mogu prenijeti u sljedeću godinu korištenja odmora.

Subote, nedjelje i blagdani ne uračunavaju se u dane godišnjeg odmora. Iznimka vrijedi ako zaposlenik inače radi vikendom, a odmor traje manje od 5 dana.

U Švedskoj je propisano 13 blagdana (röda dagar). Oni su odvojeni od zakonskih 25 dana godišnjeg odmora i ne umanjuju broj neiskorištenih dana koji radniku preostaju.

Pri prestanku radnog odnosa zaposleniku se uz posljednju plaću mora isplatiti naknada za sav stečeni, ali neiskorišteni godišnji odmor (semesterersättning).

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor u pravilu se mora isplatiti u roku od mjesec dana od prestanka radnog odnosa.