Naknada za godišnji odmor BUAK-a: 25 dana u Austriji

Strana poduzeća koja upućuju građevinske radnike u Austriju moraju poštovati posebne radnopravne propise. Prema Zakonu o godišnjem odmoru i otpremninama građevinskih radnika (Bauarbeiter-Urlaubs- und Abfertigungsgesetz, BUAG), svaki poslodavac koji šalje osoblje na građevinske projekte na austrijskom državnom području mora se pridržavati posebnih pravila o godišnjem odmoru. To podrazumijeva uplatu obveznih doprinosa za godišnji odmor izravno u centralizirani fond, umjesto da poslodavac u cijelosti sam upravlja isplatom naknade. Ti se propisi primjenjuju na sve strane poslodavce koji upućuju radnike u Austriju radi obavljanja građevinskih radova.

Taj centralizirani fond jest Fond za godišnje odmore i otpremnine građevinskih radnika, poznat pod kraticom BUAK. Osnovan 1946. godine, BUAK je pravna osoba javnog prava kojom ravnopravno upravljaju predstavnici poslodavaca i radnika. Taj sustav postoji jer u građevinarstvu često dolazi do sezonskih prekida rada. Opći propisi o radu nisu dobro prilagođeni toj djelatnosti. Stoga se odredbe BUAG-a o godišnjem odmoru znatno razlikuju od općeg austrijskog Zakona o godišnjem odmoru (Urlaubsgesetz) te uspostavljaju okvir koji štiti prava radnika na godišnji odmor čak i kada često mijenjaju poslodavce.

Radi praćenja primjene propisa i prilagodbe sezonskim prekidima rada, pravo radnika na godišnji odmor nije vezano uz jednog poslodavca. BUAK vodi sustav namijenjen građevinskom sektoru koji ne ovisi o pojedinom poduzeću. To znači da se tjedni rada potrebni za stjecanje dana godišnjeg odmora zbrajaju kod različitih poslodavaca. Kada radnik prijeđe iz jednog građevinskog poduzeća u drugo, prethodno priznati tjedni prenose se s njim, pa ne gubi dotadašnji napredak u stjecanju prava na plaćeni godišnji odmor.

U ovom se sustavu svaki kalendarski tjedan u kojem zaposlenik obavlja poslove na austrijskom gradilištu priznaje za stjecanje prava na godišnji odmor. Ukupno pravo zaposlenika razmjerno je broju priznatih tjedana rada tijekom kalendarske godine. Kada upućeni radnik navrši 52 priznata tjedna rada, stječe pravo na 25 dana godišnjeg odmora, što odgovara 30 radnih dana.

Pravo na godišnji odmor povećava se s duljinom radnikova staža u građevinarstvu. Nakon 1.040 priznatih tjedana rada ono raste na 30 dana godišnjeg odmora, što odgovara 36 radnih dana. Budući da se tjedni zbrajaju na različitim projektima i kod različitih poslodavaca, BUAK trajno vodi evidenciju svakog tjedna zaposlenja kako bi točno utvrdio kada radnik doseže navedene pragove.

Iako stečena prava koriste radniku, poslodavci ih moraju financirati uplatom dnevnog doprinosa za godišnji odmor BUAK-u. Ta obveza vrijedi za svaki dan u kojem zaposlenik obavlja građevinske radove na austrijskom državnom području. Iznos nije paušalan, nego se izračunava prema strogo propisanoj zakonskoj formuli koja uzima u obzir stvarnu visinu radnikove plaće i njegovo radno vrijeme.

Dnevni doprinos za godišnji odmor izračunava se prema formuli: ((satnica + 20 %) x faktor) / 5. Time se osigurava da fond raspolaže dovoljnim sredstvima za pokriće osnovne naknade za godišnji odmor.

Za pravilnu primjenu ove formule poslodavci najprije moraju utvrditi odgovarajuću satnicu. Ona se temelji na minimalnoj plaći utvrđenoj važećim austrijskim kolektivnim ugovorom, poznatim kao Kollektivvertrag, za kategoriju kojoj pripada radnikovo radno mjesto. Nakon utvrđivanja satnice poslodavac mora primijeniti odgovarajući faktor. Vrijednost tog faktora ovisi o redovnom tjednom radnom vremenu za uobičajeni petodnevni radni tjedan, kako je utvrđeno odgovarajućim kolektivnim ugovorom. Dijeljenjem konačnog umnoška s pet dobiva se točan iznos dnevnog doprinosa koji poslodavac mora uplatiti BUAK-u za tog radnika.

Nakon uplate doprinosa i evidentiranja stečenih prava, postupak ostvarivanja naknade za godišnji odmor razlikuje se od uobičajenog načina isplate plaće. Za razdoblje iskorištenog godišnjeg odmora naknadu zaposleniku mora izravno isplatiti BUAK, a ne poslodavac. Takav način isplate osigurava da radnik primi svoj novac bez obzira na trenutačni novčani tok ili administrativni status svojeg poslodavca.

Izravna isplata iz BUAK-a odnosi se na godišnji odmor iskorišten tijekom razdoblja upućivanja. Primjenjuje se i u roku od šest mjeseci nakon prestanka zaposlenja u Austriji, pod uvjetom da temeljni radni odnos i dalje traje. Za ostvarivanje tih sredstava potrebno je provesti određene administrativne korake.

Za ostvarivanje prava na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora radnik ili tvrtka koja djeluje u njegovo ime mora BUAK-u podnijeti obrazac "Zahtjev za naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora prema § 33f BUAG-a".

Ako zaposlenik ne iskoristi stečene dane godišnjeg odmora, njihova novčana vrijednost ne gubi se automatski. Šest mjeseci nakon prestanka zaposlenja u austrijskom građevinskom sektoru može od BUAK-a zatražiti isplatu novčane protuvrijednosti neiskorištenog godišnjeg odmora. Međutim, šestomjesečni rok čekanja na tu isplatu ne primjenjuje se ako se radnik umirovi ili ako nasljednici potražuju sredstva za preminulog zaposlenika.

Osim obrade zahtjeva za izravnu isplatu, poslodavci moraju voditi računa o složenim pravilima podjele naknade za potrebe socijalnog osiguranja i povrata za zimske blagdane. Za potrebe socijalnog osiguranja naknada za godišnji odmor dijeli se na dva dijela: 50 % smatra se nastavkom isplate plaće, a 50 % regresom za godišnji odmor. Ta podjela utječe na obračun doprinosa i njihovu prijavu nadležnim tijelima socijalnog osiguranja.

Kako bi poslodavcima pojednostavio postupak, BUAK uplaćuje doprinose za socijalno osiguranje izravno na račun doprinosa poslodavca kod nadležnog nositelja socijalnog osiguranja. Međutim, za tu uplatu vrijedi zakonski određena gornja granica. Prema članku 26. BUAG-a, BUAK obustavlja i uplaćuje doprinose poslodavca za socijalno osiguranje samo do najviše standardne stope od 17 % bruto primitaka.

Budući da stvarne stope doprinosa za socijalno osiguranje često premašuju tu gornju granicu, poslodavac koji upućuje radnike i dalje je odgovoran za preostali iznos. Poslodavac mora platiti razliku između BUAK-ove gornje granice od 17 % i stvarnih, viših doprinosa poslodavca za socijalno osiguranje, uz općinski porez (Kommunalsteuer) i bečki porez za podzemnu željeznicu (U-Bahn-Steuer).

Rad tijekom zime podrazumijeva dodatna pravila i financijske olakšice. Ako poduzeće ima zaposlenike tijekom zimskih blagdana, od BUAK-a može zatražiti paušalni povrat zakonski propisane naknade za blagdane. Povrat za zimske blagdane izračunava se ovako: (plaća prema kolektivnom ugovoru + 20 %) x tjedni broj sati / 5 x broj zimskih blagdana. Osim toga, strani poslodavci imaju pravo na povrat 30,1 % troškova rada izvan plaće od BUAK-a, konkretno doprinosa za socijalno osiguranje plaćenih tijekom tih zimskih blagdana. To pomaže pokriti troškove zadržavanja zaposlenika u radnom odnosu tijekom najhladnijih mjeseci.

Osim financijskih izračuna i povrata za zimske blagdane, poštovanje propisa na austrijskim gradilištima zahtijeva stalno praćenje administrativnih evidencija. Kako bi poslodavci i zaposlenici raspolagali usklađenim podacima, BUAK četiri puta godišnje izravno radniku šalje informativni izvadak pod nazivom "ANI", u kojem su navedeni prikupljeni priznati tjedni rada i trenutačna prava na godišnji odmor. Poslodavci bi od svojih zaposlenika trebali zatražiti preslike tih izvadaka kako bi ih usporedili s internim evidencijama obračuna plaća.

Pri praćenju prava na godišnji odmor potrebno je pažljivo voditi računa o rokovima. Ako se dani godišnjeg odmora ne iskoriste na vrijeme, pravo na njih prestaje 31. ožujka treće godine nakon godine u kojoj su stečeni. Poslodavci moraju pomno pratiti te datume kako bi zaposlenici iskoristili godišnji odmor ili zatražili isplatu prije isteka roka. Zanemarivanje tih rokova može dovesti do sporova u vezi s poštovanjem propisa, upravnih kazni i nepotrebnih financijskih gubitaka na građevinskim projektima u Austriji.