Minimalna plaća u Njemačkoj: 13,90 eura – vodič za poslodavce

Prema njemačkom zakonodavstvu, zakonska minimalna plaća koja vrijedi u cijeloj državi povećana je 1. siječnja 2026. na 13,90 eura po satu. Ta obvezna najniža satnica primjenjuje se na sve radnike koji obavljaju posao u Njemačkoj, uključujući upućeno osoblje. Poslodavci moraju odmah prilagoditi obračun plaća novom iznosu kako bi nastavili poslovati u skladu s propisima.

Uz povećanje satnice, prag zarade za minijob u Njemačkoj podignut je na 603 eura mjesečno. To odgovara najvišoj godišnjoj zaradi od 7.236 eura za taj oblik zaposlenja. Poslodavci koji angažiraju radnike na takvim poslovima moraju pažljivo pratiti radno vrijeme kako zaposlenici ne bi premašili nove financijske pragove.

Iako zakonska minimalna plaća određuje donju granicu u cijeloj Njemačkoj, poduzeća koja zapošljavaju agencijske radnike ne smiju se oslanjati samo na opću satnicu. Prema njemačkom zakonodavstvu, sektorski kolektivni ugovori mogu propisivati više minimalne iznose plaće za tu skupinu zaposlenika. Primjerice, kolektivnim ugovorom koji je stupio na snagu 2025. utvrđena je najniža satnica od 14,53 eura za agencijsko osoblje.

Poduzeća koja angažiraju agencijske radnike moraju osigurati da se plaće obračunavaju prema primjenjivim kolektivnim ugovorima, a ne prema općoj zakonskoj minimalnoj plaći. Njemačka nadležna tijela, uključujući carinski ured, tijekom redovitih inspekcijskih nadzora na mjestu rada provjeravaju poštuju li se te više satnice. Neisplaćivanje propisanih iznosa može dovesti do strogih kazni za poduzeće koje koristi usluge ustupljenih radnika.

Njemačka je prilagodila najviše osnovice za obračun doprinosa za socijalno osiguranje za 2026. Poslodavci moraju ažurirati sustave za obračun plaća kako bi uzeli u obzir nove granice za zaposlenike koji podliježu njemačkom sustavu socijalnog osiguranja. Najviša osnovica za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i osiguranje za dugotrajnu njegu sada iznosi 5.812,50 eura mjesečno, odnosno 69.750 eura godišnje. Osim toga, godišnji prag zarade za obvezno zdravstveno osiguranje promijenjen je na 6.450 eura mjesečno, odnosno 77.400 eura godišnje.

Za 2026. promijenjena je i najviša osnovica za obračun doprinosa za njemačko mirovinsko osiguranje. Ta granica sada iznosi 8.450 eura mjesečno. Poslodavci koji upućuju radnike u Njemačku moraju pozorno pratiti te pragove. Točan obračun plaća nužan je za ispunjavanje zahtjeva njemačkih nadležnih tijela.

Njemačka ima jedan od najstrožih sustava provedbe propisa u Europskoj uniji. Nadzor nad upućenim radnicima u Njemačkoj provode carinski ured Zollamt, tijela nadležna za rad i porezni uredi. Ta tijela aktivno provode inspekcijske nadzore na mjestima rada kako bi provjerila zakonitost zapošljavanja, poštovanje zakonski propisane minimalne plaće i potpunost dokumentacije o zaposlenicima.

Teške povrede propisa imaju ozbiljne posljedice za poslodavce koji posluju u državi. Pogrešno razvrstavanje radnih mjesta, rad bez potvrde A1 ili nezakonito zapošljavanje državljana trećih država mogu dovesti do visokih novčanih kazni, kaznene odgovornosti i zabrane poslovanja u Njemačkoj. Nadležna nadzorna tijela blisko surađuju kako bi otkrila kršenja u različitim sektorima.

Njemački inspekcijski nadzori u području rada zahtijevaju brzo postupanje poslodavaca kada nadležna tijela zatraže dokumentaciju. Pri uobičajenom nadzoru morate predati potpun skup dokumenata kojima dokazujete usklađenost s propisima u kratkom roku, često od samo pet radnih dana. Nepravodobna dostava može dovesti do strogih kazni i odmah pobuditi sumnju inspektora.

Vaša dokumentacija o usklađenosti mora sadržavati određene, ažurne dokumente za svakog upućenog radnika. To obuhvaća dokaz o zaprimljenoj prijavi upućenog radnika, potvrdu A1 i ugovor o radu. Morate dostaviti i detaljne evidencije radnog vremena te jasne dokaze o isplati, primjerice bankovne doznake ili službene obračune plaće.

Poslodavci koji zapošljavaju radnike prekogranično unutar EU-a moraju se pripremiti za velike promjene koje donosi Direktiva EU-a o transparentnosti plaća. Rok za njezino prenošenje u nacionalno zakonodavstvo bio je 7. lipnja 2026. Zbog tog roka poduzeća podliježu novim strogim obvezama objave raspona plaća i izvještavanja, što utječe na postupke zapošljavanja i sklapanja ugovora.

Prema direktivi, poslodavci tijekom postupka zapošljavanja ne smiju pitati kandidate o njihovim prijašnjim plaćama. Poduzeća također ne smiju u ugovore o radu uključivati klauzule o tajnosti iznosa primanja. Te promjene primjenjuju se usporedno sa strogim njemačkim pravilima o minimalnoj plaći te zahtijevaju da poslodavci odmah prilagode standardne kadrovske predloške i postupke zapošljavanja.

U travnju 2026. Vijeće Europske unije objavilo je prijedloge izmjena pravila EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. Ključni prijedlog produljuje obvezno prethodno razdoblje osiguranja radnika u državi koja ga upućuje s jednog na tri mjeseca. Osim toga, nova pravila određuju da se prekid upućivanja priznaje samo ako traje najmanje dva mjeseca.

Prema važećim pravilima, prethodno podnošenje zahtjeva za potvrdu A1 nije potrebno ako se radnik upućuje na najviše tri uzastopna dana unutar razdoblja od 30 dana. Međutim, ta iznimka nikada ne vrijedi za građevinski sektor, u kojem prethodno podnošenje zahtjeva ostaje obvezno. Poslodavci moraju pažljivo pratiti takve kratkotrajne angažmane kako bi izbjegli propuste u usklađivanju s propisima.

Sud Europske unije u predmetu C-421/23 pojasnio je postupke provedbe propisa. Prije nego što potvrdu A1 proglase prijevarnom, nadležna tijela države domaćina moraju provesti obvezni dijalog s državom koja ju je izdala. Ako tijelo izdavatelj potvrdi nevaljanost dokumenta, država domaćin može odmah primijeniti svoje propise o socijalnom osiguranju.