U ovom članku
Ključni zaključci
O tome da li je reč o ustupanju zaposlenih ili ugovoru o delu odlučuje stvarna praksa: ako Vaše osoblje daje uputstva radnicima i oni su deo Vašeg poslovanja, u pitanju je ustupanje zaposlenih. U tom slučaju pružaocu je potrebna dozvola prema AÜG, a ugovor pre ustupanja mora biti izričito označen i navesti svakog radnika, uz jednak tretman i najduže trajanje od 18 meseci. Građevinskim preduzećima radnici smeju da se ustupaju samo izuzetno (§ 1b AÜG), pa je tamo ugovor o delu pod sopstvenim nadzorom izvođača obično dozvoljen put.
Koji model važi ne zavisi od naslova ugovora, već od toga ko radnicima svakog dana daje uputstva. Ako ih usmerava Vaš poslovođa i rade u okviru Vaše organizacije, reč je o Arbeitnehmerüberlassung (ustupanje zaposlenih, nemački izraz za agencijski rad). Tada je pružaocu potrebna nemačka dozvola prema AÜG (nemački zakon o ustupanju zaposlenih, Arbeitnehmerüberlassungsgesetz). Pre prvog ustupanja ugovor mora izričito da označi aranžman kao Arbeitnehmerüberlassung, a svaki radnik mora biti imenovan.
Ako, nasuprot tome, pružalac duguje određeni rezultat i svojom ekipom upravlja preko sopstvenog poslovođe, reč je o Werkvertrag (ugovor o delu, kod kojeg izvođač duguje rezultat). Na gradilištu na ovo pitanje često unapred odgovara § 1b AÜG: ustupanje fizičkih radnika tamo je u načelu zabranjeno.
Ovaj članak obrađuje nemačko pravo za rad u Nemačkoj, prema stanju na dan 25. septembra 2026. Reč je o opštim smernicama, a ne o pravnom savetu. Objavljuje ga Evroproces. Ustupanje zaposlenih nudimo preko Evroproces d.o.o., a ugovore o delu preko EP Montaža d.o.o.
Razlika: ko daje uputstva?
Granicu povlači sam zakon. Prema § 1 Abs. 1 Satz 2 AÜG, radnici su ustupljeni kada su uključeni u radnu organizaciju korisnika i postupaju po njegovim uputstvima. Entleiher (korisnik, odnosno Vi) je preduzeće u kojem rade. Kod ugovora o delu prema § 631 BGB (nemački Građanski zakonik) izvođač, naprotiv, duguje izradu ugovorenog dela, dakle rezultat. Izvođač sam organizuje svoje ljude.
Ono što piše u ugovoru važi samo dok se praksa s tim slaže. Ako su ugovor i njegovo stvarno izvršenje u suprotnosti, odlučuje izvršenje (§ 12 Abs. 1 Satz 2 AÜG). Isto važi i za pitanje da li radni odnos uopšte postoji (§ 611a Abs. 1 BGB).
| Pitanje | Ustupanje zaposlenih | Ugovor o delu |
|---|---|---|
| Šta se duguje? | rad tokom određenog perioda | određeni rezultat (§ 631 BGB) |
| Ko daje uputstva radnicima? | Vi, kao korisnik | poslovođa izvođača |
| Ko odgovara za rezultat? | rezultat rada se ne duguje; Vi usmeravate rad | izvođač |
| Potrebna dozvola? | da, prema § 1 AÜG | ne |
| Oznaka u ugovoru | izričito „Arbeitnehmerüberlassung”, radnici imenovani unapred (§ 1 Abs. 1 Satz 5–6 AÜG) | opis dela, cena, prijem |
| Zarada radnika | kao kod Vaših uporedivih zaposlenih (§ 8 AÜG) | najmanje obavezni uslovi prema AEntG (nemački zakon o upućivanju zaposlenih), kao što je minimalna zarada |
| Najduže trajanje | 18 meseci po radniku u Vašem preduzeću (§ 1 Abs. 1b AÜG) | AÜG ga ne propisuje |
| Na gradilištima | u načelu zabranjeno za fizičke radnike (§ 1b AÜG) | moguće |
| Prijava carini | podnosi je strani Verleiher (agencija) (§ 18 Abs. 3 AEntG) | podnosi je strani poslodavac (§ 18 Abs. 1 AEntG, § 16 MiLoG, nemački zakon o minimalnoj zaradi) |
| Potvrda A1 | da, za svakog radnika | da, za svakog radnika |
Prijava nemačkoj carini (Zoll) obavezna je kada se primenjuju obavezni uslovi rada prema AEntG. Obavezna je i kada je delatnost navedena u § 2a SchwarzArbG (nemački zakon o suzbijanju rada na crno), što obuhvata i građevinarstvo. U građevinarstvu svaki radnik mora i da nosi ličnu ispravu i da je na zahtev pokaže carini (§ 2a SchwarzArbG). Potvrda A1 je obrazac kojim se dokazuje da radnik tokom upućivanja ostaje obuhvaćen slovenačkim socijalnim osiguranjem. U okviru EU to važi za upućivanja do 24 meseca (IHK Köln).
Kada odgovara ustupanje zaposlenih i šta zahteva
Ustupanje odgovara kada radnici treba da rade kao deo Vašeg tima. Vaš poslovođa im raspoređuje zadatke, oni rade po Vašem planu smena, a Vi želite da pojedine radnike premeštate u kratkom roku. Tipična okruženja su proizvodnja, radionice, održavanje i montaža u industrijskom pogonu. Obaveze počinju pre prvog radnog dana:
- Proverite dozvolu. Agenciji je potrebna dozvola prema § 1 AÜG. U ugovoru mora da navede da li je ima (§ 12 Abs. 1 Satz 3 AÜG). Zatražite na uvid rešenje koje je izdala Savezna agencija za rad (Bundesagentur für Arbeit) i proverite datum isteka.
- Sačinite ugovor u tekstualnom obliku i pravilno ga označite. Ugovor mora biti u tekstualnom obliku, pa je dovoljan i imejl (§ 12 Abs. 1 Satz 1 AÜG). Mora izričito nositi naziv „Arbeitnehmerüberlassung” pre nego što bilo koji radnik počne da radi u Vašem preduzeću (§ 1 Abs. 1 Satz 5 AÜG).
- Unapred imenujte svakog radnika. Pre ustupanja Vi i agencija (Verleiher) navodite svaku osobu uz pozivanje na ovaj ugovor, obično spiskom imena (§ 1 Abs. 1 Satz 6 AÜG). To važi i za radnika koji dolazi kao zamena.
- Dostavite svoje podatke. U ugovoru navodite posao, potrebnu kvalifikaciju i bitne uslove rada. Među njima je i zarada koju primaju Vaši uporedivi zaposleni (§ 12 Abs. 1 Satz 4 AÜG).
- Planirajte jednak tretman. Za vreme rada u Vašem preduzeću agencija radniku mora da obezbedi bitne uslove rada Vaših uporedivih zaposlenih, uključujući njihovu zaradu (§ 8 Abs. 1 AÜG). Kolektivni ugovor može od toga da odstupi, ali kod zarade obično samo tokom prvih devet meseci (§ 8 Abs. 2 i 4 AÜG). Vaš platni razred je zato polazna osnova za cenu.
- Poštujte najduže trajanje. Isti radnik u Vašem preduzeću sme da radi najviše 18 uzastopnih meseci. Ranija ustupanja se uračunavaju ako razmak između njih nije duži od tri meseca (§ 1 Abs. 1b AÜG).
- Carina i A1. Agencija sa sedištem u inostranstvu prijavljuje svako ustupanje carini pre njegovog početka, pisanim putem i na nemačkom jeziku (§ 18 Abs. 3 AEntG). Zatražite dokaz o tome i potvrdu A1 za svakog radnika. Naš članak o prijavi na portalu Zoll pokazuje kako taj portal funkcioniše.
Stranica Ustupanje zaposlenih: objašnjenje opisuje kako kod nas teče ustupanje, od ugovora do prve smene.
Kada odgovara ugovor o delu i kako on to i ostaje
Ugovor o delu odgovara kada kupujete određeni rezultat. Primer je deonica cevovoda koja je montirana, zavarena i ispitana prema Vašim crtežima, a zatim predata spremna za prijem. Izvođač planira ko radi i kada, upravlja ekipom preko sopstvenog poslovođe i odgovara za nedostatke. Vi plaćate rezultat, na primer paušalno ili prema izmerenim količinama.
Da li ugovor o delu ostaje ugovor o delu, vidi se u svakodnevnoj praksi. Industrijsko-trgovinska komora u Kelnu (Industrie- und Handelskammer Köln, IHK Köln) navodi pet kriterijuma. To su sloboda izvođača da donosi poslovne odluke, njegov preduzetnički rizik, konkretno određen rezultat rada, plaćanje za taj rezultat i neuključenost radnika u Vaše poslovanje. Proverite svoj projekat ovim pitanjima:
- Ko pojedinom zavarivaču kaže šta danas da radi: Vaš poslovođa ili poslovođa izvođača?
- Da li su radnici na Vašem planu smena, da li prijavljuju dolazak u Vašem sistemu za praćenje radnog vremena i da li im Vi odobravate odmor?
- Da li rade izmešani s Vašim timovima ili u posebnom delu?
- Ko odlučuje da li će neki radnik biti zamenjen?
- Da li izvođač fakturiše rezultat ili utrošene sate po ugovorenoj ceni za imenovane osobe?
Kod ugovora o delu smete da odredite rezultat, pratite napredak, preuzmete delo i prijavite nedostatke. Vaši zahtevi idu poslovođi izvođača, a ne pojedinačnom radniku. Ako su iskreni odgovori na gornja pitanja „Vi”, „da” i „sati”, reč je o ustupanju zaposlenih, bez obzira na to šta piše u ugovoru.
Strani izvođač ima i dodatne obaveze. On pre početka rada prijavljuje zapošljavanje carini (§ 18 Abs. 1 AEntG, § 16 MiLoG). Mora da obezbedi najmanje obavezne uslove rada, kao što su minimalna zarada i minimalni godišnji odmor. U građevinarstvu prijavljuje svoje radnike kod SOKA-BAU (fond za godišnje odmore u građevinarstvu). Ako posao spada u zanat za koji je potrebna dozvola iz Priloga A nemačkog zakona o zanatima (Handwerksordnung), unapred obaveštava nadležnu zanatsku komoru (Handwerkskammer) o prekograničnoj usluzi (IHK Köln).
Dve obaveze padaju direktno na Vas. Prvo, odgovarate za neto minimalnu zaradu radnika Vašeg izvođača, njegovih podizvođača i njihovih agencija. Vaš položaj je kao kod jemca koji se odrekao prava da zahteva da se najpre tuži dužnik (§ 14 AEntG, § 13 MiLoG). Radnici zato mogu svoje potraživanje da usmere direktno prema Vama, a da prethodno ne tuže izvođača.
Drugo, za građevinske usluge zadržavate 15% iznosa fakture kao Bauabzugsteuer (porez po odbitku u građevinarstvu) i uplaćujete ga poreskoj upravi. To ne važi ako izvođač predoči važeću Freistellungsbescheinigung (potvrda o oslobođenju, isprava poreske uprave kojom se odustaje od odbitka) prema § 48b EStG (nemački zakon o porezu na dohodak). Bez takve isprave odbitak smete da izostavite samo ako se očekuje da Vaša plaćanja tom izvođaču u toku godine ostanu ispod 5.000 € (§ 48 Abs. 1 i 2 EStG).
Na gradilištima: šta dozvoljava § 1b AÜG
Zakon ima posebno pravilo za građevinarstvo. Ustupanje zaposlenih građevinskim preduzećima za poslove koje obično obavljaju fizički radnici nije dozvoljeno (§ 1b Satz 1 AÜG). To obuhvata zanatske fizičke poslove kao što su zavarivanje, montaža ili polaganje cevi. Ne obuhvata službenike, na primer rukovodstvo gradilišta.
Zakon predviđa tri izuzetka. Ustupanje je dozvoljeno ako ga između uključenih preduzeća predviđaju kolektivni ugovori proglašeni opšteobavezujućim (kolektivni ugovori koje je država učinila obavezujućim za celu delatnost). Dozvoljeno je i između građevinskih preduzeća ako je preduzeće koje ustupa radnike najmanje tri godine obuhvaćeno istim okvirnim kolektivnim ugovorima i kolektivnim ugovorima o socijalnim fondovima. To su kolektivni ugovori građevinske delatnosti, uključujući onaj na osnovu kojeg su doprinosi za SOKA-BAU obavezni (§ 1b Satz 2 AÜG).
Radnike može da ustupa i građevinsko preduzeće iz druge države EEP-a. Uslov je da najmanje tri godine pretežno obavlja poslove koji spadaju pod iste okvirne kolektivne ugovore i kolektivne ugovore o socijalnim fondovima kao i Vaše preduzeće (§ 1b Satz 3 AÜG).
Za Vašu odluku to znači sledeće. Ako je Vaše preduzeće građevinsko, a radnici treba da obavljaju fizičke poslove uz Vaše osoblje, ugovor o delu sa izvođačem pod njegovim sopstvenim nadzorom obično je dozvoljen put. Ustupanje dolazi u obzir samo ako pružalac može da dokaže neki od izuzetaka.
Ako je Vaše preduzeće, naprotiv, industrijsko, na primer pogon, brodogradilište ili preduzeće za izgradnju postrojenja van građevinarstva, § 1b se ne primenjuje. Tada su Vam na raspolaganju oba modela. Kršenje § 1b može agenciju i korisnika koštati novčane kazne do 30.000 € za svakog od njih (§ 16 Abs. 1 Nr. 1f i Abs. 2 AÜG).
Šta se dešava kada je ugovor o delu zapravo ustupanje zaposlenih
Scheinwerkvertrag (prividni ugovor o delu) je ugovor o delu koji u praksi funkcioniše kao ustupanje zaposlenih. Posledice uglavnom snosite Vi kao naručilac. Ugovor nije bio izričito označen kao ustupanje zaposlenih, a radnici nisu bili unapred navedeni. Zbog toga je ugovor o radu između pružaoca i radnika ništav (§ 9 Abs. 1 Nr. 1a AÜG). Po zakonu se tada smatra da između Vas i radnika postoji radni odnos (§ 10 Abs. 1 AÜG).
To važi i ako pružalac ima dozvolu prema AÜG. Dozvola pribavljena „za svaki slučaj” ne spasava pogrešno označen ugovor, jer obaveza označavanja postoji pored obaveze posedovanja dozvole. Ako dozvole uopšte nema, ugovor je ništav već iz tog razloga (§ 9 Abs. 1 Nr. 1 AÜG). U oba slučaja radnik može da izabere da zadrži ugovor sa pružaocem. Za to mora u roku od mesec dana da podnese pisanu Festhaltenserklärung (izjava o nameri da ostane kod pružaoca). Pre toga je mora lično predočiti nekoj agenciji za zapošljavanje (§ 9 Abs. 1 i 2 AÜG).
Uz to dolaze i novčane kazne. Svako od tri kršenja može Vas koštati do 30.000 €: ako pustite da kod Vas radi radnik agencije koja nema dozvolu, ako ustupanje ne označite ili ako ne navedete osobu (§ 16 Abs. 1 Nr. 1a, 1c, 1d i Abs. 2 AÜG). Ovim slučajevima bavi se carinska uprava (§ 16 Abs. 3 AÜG).
Oba modela u Evroprocesu
Kod ustupanja zaposlenih naši radnici ostaju u radnom odnosu u Evroproces d.o.o., osigurani su u Sloveniji uz potvrdu A1 i zaradu im isplaćujemo mi. Nikoga ne posredujemo za neposredno zapošljavanje kod Vas.
Kod ustupanja zaposlenih Vaš ugovorni partner je Evroproces d.o.o. Upisan je u slovenački registar agencija za privremeno zapošljavanje pod brojem 111. Preduzeće ima dozvolu za ustupanje zaposlenih koju je izdala Savezna agencija za rad (Bundesagentur für Arbeit), Agentur für Arbeit Nürnberg, sa rokom važenja do 29. aprila 2027. Građevinske projekte u Nemačkoj uvek izvodimo kao projektni rad preko EP Montaža d.o.o., na osnovu ugovora o delu.
Kod ugovora o delu Vaš ugovorni partner je EP Montaža d.o.o. Ovo preduzeće izvodi radove kao podizvođač pod sopstvenim nadzorom i registrovano je kod SOKA-BAU. Za građevinske usluge ima potvrdu o oslobođenju prema § 48b EStG, sa rokom važenja do 9. marta 2027. Nemačka dozvola za ustupanje i potvrda o oslobođenju objavljene su na našoj stranici dokumenti preduzeća.
Svako preduzeće samo podnosi prijavu carini: Evroproces d.o.o. za ustupanje zaposlenih, EP Montaža d.o.o. za ugovore o delu. Ako posao spada u zanat za koji je potrebna dozvola iz Priloga A, EP Montaža pre početka rada obaveštava nadležnu zanatsku komoru (Handwerkskammer) o prekograničnoj usluzi.
Za montažne poslove u Nemačkoj i Austriji smeštaj možemo da obezbedimo po dogovoru s naručiocem. Naša kontrolna lista dozvola i dokumenata navodi šta bi trebalo unapred da zatražite od svakog pružaoca. Članak o ustupanju zaposlenih iz Slovenije objašnjava kako ustupanje funkcioniše prema slovenačkom pravu.
Česta pitanja
Da li smem da dajem uputstva radniku kod ugovora o delu? Pravila o bezbednosti i zdravlju na radu koja važe na Vašem radilištu odnose se na sve koji tamo rade. Kod ugovora o delu izvođač odlučuje kako, kada i ko obavlja posao. Svoje zahteve u vezi s rezultatom upućujete poslovođi izvođača.
Da li možemo da pređemo na drugi model tokom projekta? Da, ako se posao zaista promeni. Kod ustupanja ugovor, oznaka i spisak imena moraju postojati pre nego što radnici počnu da rade za Vas u novom obliku. Novi naziv ugovora bez drugačije prakse ne pomaže, jer se računa stvarno izvršenje.
Sledeći korak
Opišite nam posao, a ne samo broj ljudi. Da li radnici treba da rade u okviru Vašeg tima ili Vam je potreban određeni rezultat? Navedite i zanimanje, broj radnika, mesto rada, datum početka i trajanje, i recite nam da li Vaše preduzeće posluje u građevinarstvu. Sa tim podacima pošaljite upit na našoj stranici Zatražite radnike. Obično odgovaramo u roku od 24 sata.
Izvori i dodatna literatura
- 01Arbeitnehmerüberlassungsgesetz (AÜG) § 1 Arbeitnehmerüberlassung, Erlaubnispflicht — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 02AÜG § 1b Einschränkungen im Baugewerbe — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 03AÜG § 8 Grundsatz der Gleichstellung — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 04AÜG § 9 Unwirksamkeit — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 05AÜG § 10 Rechtsfolgen bei Unwirksamkeit — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 06AÜG § 12 Rechtsbeziehungen zwischen Verleiher und Entleiher — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 07AÜG § 16 Ordnungswidrigkeiten — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 08Bürgerliches Gesetzbuch (BGB) § 611a Arbeitsvertrag — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 09BGB § 631 Vertragstypische Pflichten beim Werkvertrag — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 10Arbeitnehmer-Entsendegesetz (AEntG) § 14 Haftung des Auftraggebers — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 11AEntG § 18 Meldepflicht — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 12Mindestlohngesetz (MiLoG) § 13 Haftung des Auftraggebers — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 13MiLoG § 16 Meldepflicht — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 14Schwarzarbeitsbekämpfungsgesetz (SchwarzArbG) § 2a Mitführungs- und Vorlagepflicht von Ausweispapieren — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 15Einkommensteuergesetz (EStG) § 48 Steuerabzug (Bauabzugsteuer) — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 16EStG § 48b Freistellungsbescheinigung — gesetze-im-internet.de (2026-09-25)gesetze-im-internet.de
- 17Einsatz von ausländischen Subunternehmen — IHK Köln (2026-09-25)ihk.de


